[ad_1]
Tačan procenat redovnog godišnjeg usklađivanja biće poznat odmah poslije 20. januara kada budu objavljeni zvanični i konačni pokazatelji od strane Republičkog zavoda za statistiku. U poslednjih 11 godina bilo je ukupno 21 usklađivanje, osam redovnih i 13 vanrednih, od čega su četiri bila kombinovana.
Nedavno ste bili u radnoj posjeti filijalama Fonda. Kakvi su rezultati poslovanja?
Zajedno sa najbližim saradnicima, u okviru redovnih radnih zadataka i planova, obišao sam svih šest filijala Fonda i održali smo sastanke sa rukovodstvom filijala. Bila je to prilika da se sumiraju ostvareni rezultati u prvih devet mjeseci ove godine, ali i podsjeti na usvojene planove i obaveze izvršenja istih. Generalno, kao prvi čovjek jedne od najvećih instucija u Republici koja servisira potrebe preko 335.000 osiguranika, 287.000 korisnika prava i preko 42.000 uplatilaca doprinosa, mogu biti zadovoljan, jer sve svoje obaveze prema njima izvršavamo i mnogo prije nego što je zakon propisao. Inače, Fond godišnje zaprimi oko 100.000 zahtjeva, provede upravni postupak i donese isto toliko rješenja, što priznaćete, veoma je obiman i složen posao. Sve filijale su dobile jasne i precizne zaključke u postupanju do kraja godine, ispunjenju usvojenih godišnjih planova i naravno, za maksimalno zadovoljstvo korisnika naših usluga. S ponosom, kako ličnim, tako i svih zaposlenih u Fondu, mogu reći da smo najažurniji i najefikasniji Fond PIO na prostoru bivše Jugoslavije, ali i mnogo šire. Potvrdu mojih riječi, najbolje znaju oni koji sve svoje zahtjeve kod nas riješe odmah, ili za samo nekoliko dana, a na iste zahtjeve odgovor i rješenja iz drugih fondova čekaju po nekoliko mjeseci, pa i godina.
Bližimo se kraju 2024. godine. Koliko imamo osiguranika i korisnika prava u Fondu PIO Republike Srpske?
Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske vodi i svakodnevno ažurira baze Matične evidencije osiguranika i Matične evidencije korisnika prava. Zaključno sa 31. oktobrom, prema našim evidencijama u bazi Matične evidencije osiguranika, evidentirano je ukupno 335.638 osiguranika, a u bazi Matične evidencije korisnika prava 287.147.
Da li ste zadovoljni finansijskim stanjem u Fondu i naplatom potraživanja iz prethodnog perioda?
Generalno sam zadovoljan, jer je plan prihoda po osnovu doprinosa u prvih deset mjeseci ove godine realizovan u potpunosti. Zapravo, u prvih deset mjeseci ove godine bilježimo više naplaćenih 18,35 miliona KM, odnosno 1,50 odsto u odnosu na usvojeni plan. Prosječan prihod na dnevnom nivou je 5,93 miliona KM, a na mjesečnom 123,9 miliona KM. Ovo je samo potvrda da Fond i Ministarstvo finansija, odnosno Vlada Republike Srpske, realno planiraju prihode po osnovu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje. Fond u evidencijama vodi oko 487 miliona KM obračunatih, prijavljenih, a još uvijek neplaćenih doprinosa od uplatilaca doprinosa i taj iznos se kreće već godinama unazad. Kod jednog broja uplatilaca doprinosa odobren je reprogram od strane Poreske uprave. Svakako da bi bilo dobro kako za Fond, tako i za budžet Republike Srpske, da se ova potraživanja iz ranijih godina, koja premašuju tri penzije na mjesečnom niviou, naplate u što skorije vrijeme. Na kraju, podsjećam da doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje po zakonu nikada ne zastarjevaju.
Kakav je odnos osiguranika i penzionera, koliko penzionera trenutno radi u Republici Srpskoj i u kojim djelatnostima?
Trenutni odnos osiguranik-korisnik prava je 1,17:1 i bilo bi puno bolje da je veći. Naime, svi penzijski sistemi koji počivaju na principima generacijske solidarnosti, kao što je i naš, nalaze se u određenoj vrsti krize, kada je ovaj odnos u pitanju. Na prostoru bivše Jugoslavije nešto povoljniji odnos od nas imaju Hrvatska i FBiH sa 1,23:1 i 1,25:1, dok je u Crnoj Gori 2:1, koliko je otprilike i u Austriji. Da bi se ovaj odnos popravio, potrebne su investicije i otvaranje novih radnih mjesta na kojima će biti zaposleni i prijavljeni osiguranici u čije ime i za čiji račun će poslodavci, odnosno uplatioci doprinosa, plaćati doprinose za penzijsko-invalidsko osiguranje. U poslednjih nekoliko godina povećan je broj korisnika prava na penziju koji su nakon ostvarivanja prava u skladu sa zakonom, ponovo stekli status osiguranika. Tako je na dan, zaključno sa oktobrom ove godine, u evidencijama Fonda, sa statusom korisnik prava/osiguranik registrovano ukupno 7.683 lica. Djelatnosti u kojima korisnici prava na penziju, sa statusom osiguranika, najčešće rade su: građevinarstvo, saobraćaj, prehrambena industrija, telekomunikacije, naučna djelatnost, rudarstvo i dr. gdje se najčešće traže stručnjaci sa odgovarajućom licencom. Slijede ih oblast zdravstva, visokog obrazovanja, komercijalna i poljoprivredna gazdinstva, advokati, zajednice etažnih vlasnika i drugi, u nešto manjem broju. Najčešće su to lica sa specifičnim zanimanjima i odgovarajućim licencama, koji su kao takvi potrebni poslodavcima čija se djelatnost ne može odvijati, a da nemaju zaposleno lice tog profila. Uglavnom se radi o inžinjerima elektro, mašinske, građevinske, hemijsko-tehnološke i drvoprerađivačke struke, zatim ljekarima specijalistima i vještacima pri sudovima, stomatolozima, advokatima, pravnicima, itd. Ima i lica sa SSS, npr. zaposlenih u različitim udruženjima, takođe i NK radnika koji su najčešće zaposleni na poslovima obezbjeđenja ili čuvanja objekata i slično.
Penzije su poslednjih godina bile redovne. Da li će se nastaviti trend redovne isplate?
Isplata penzija odvija se redovno od 2006. godine i nikada se nije desio slučaj, kao što je to bilo kod prethodne vlasti, da se penzije nisu isplaćivale, ili su isplaćivane godinama sa pedeset posto umanjenja. U poslednjih 18 godina nije se desilo, kao što je to bio slučaj ranije, da se penzija uopšte ne isplati. Bilo je određenih poteškoća koje su naslijeđene iz prethodnog perioda, pa je isplata penzije u jednom momentu trajala i po desetak dana. Prelaskom na trezorski način isplate penzija od 1. januara 2016. godine, isplata penzija za sve korisnike prava, kako u Republici Srpskoj, tako i van nje, odvijala se redovno, u skladu sa zakonom i za sve u jednom danu. Iako je zakon propisao da se penzija isplaćuje do 10. u mjesecu za prethodni mjesec, najčešće je vršena nekoliko dana prije i to između trećeg i osmog dana tekućeg mjeseca. Tako će ostati i dalje i korisnici prava našeg Fonda ne trebaju imati razloga, niti bojazni da će biti drugačije. Nažalost, neodgovorni pojedinci koji ne misle dobro ni korisnicima prava, ali ni Republici Srpskoj i njenim građanima, pokušavaju da uvuku nemir i zabrinutost među najstariju populaciju u pogledu redovnosti isplate penzija. Odgovorno tvrdim, da će penzije biti redovne, bez bilo kakvog kašnjenja, kao što je to bio slučaj i u proteklim godinama.
Fond PIO Republike Srpske odnedavno ima potpisan Sporazum o elektronskoj razmjeni podataka sa Austrijskim penzijskim fondom PVA. Šta to znači u praksi?
Sporazum o elektronskoj razmjeni podataka, kao direktor, inicirao sam prvi put još 2011. godine u Skoplju, na godišnjem susretu direktora penzijskih fondova država nastalih na prostoru bivše Jugoslavije, ukazujući na sve prednosti i uštede koje ćemo ostvariti. U međuvremenu, sporazumi su u potpunosti zaživjeli u primjeni sa penzijskim fondovima na prostoru bivše Jugoslavije i danas već govorimo o sporazumu potpisanom sa australijskim, sada i austrijskim penzijskim fondom, a uskori slijedi potpisivanje istog i sa njemačkim penzijskim fondom. Sporazumom o elektronskoj razmjeni podataka na bilateralnoj osnovi prestaje potreba korisnika prava koji žive u drugoj državi da dostavljaju uredno ovjerenu potvrdu o životu u decembru tekuće godine, kako bi nastavili primanje penzije u narednoj godini. Za korisnike prava to je zahtjevalo određeno vrijeme, odlazak u instituciju i pribavljanje ovjerene potvrde, za šta su plaćali određenu naknadu i ponovno plaćanje poštama za dostavu iste penzijskom fondu iz kojeg se vrši isplata penzije. Za penzijske fondove uštede su višestruke, prije svega, jer se odmah saznaje o činjenici nastupa smrti korisnika prava, a najkasnije jednom mjesečno, tako da nema isplate penzija nakon smrti. Zatim, nema prijema na desetine i stotine hiljada potvrda o životu koje se moraju zavesti i arhivirati, a to sve zahtijeva angažman resursa u finansijskom, vremenskom, ljudskom i prostornom smislu.
U koliko drugih država Fond PIO Republike Srpske isplaćuje penzije?
Prema podacima, zaključno sa oktobrom ove godine, u 32 države svijeta na pet kontinenata vršimo isplatu penzije za 56.408 od ukupno 287.147 korisnika prava. Najveći broj korisnika prava isplaćujemo u Srbiji (21.385), zatim Hrvatskoj (13.999), Federaciji BiH (12.542), Austriji (2.160), Crnoj Gori (1.667), Njemačkoj (1.441), Sloveniji (1.057), Švedskoj (552), Australiji (491), Holandiji (233), SAD (209), Sjevernoj Makedoniji (178), Švajcarskoj (120) i dr.
Da li se može očekivati povećanje iznosa penzija do kraja ove, ili naredne godine?
Nije realno očekivati vanredno povećanje penzija do kraja godine, jer za tako nešto nisu stvoreni osnovni preduslovi. Zapravo, nemamo značajniji izvorni prihod po osnovu doprinosa koji je veći nekoliko procenata u odnosu na ranije usvojeni plan, a tome treba da dodamo i nedostajući dio sredstava za isplatu penzija koji se u skladu sa zakonom obezbjeđuje iz budžeta Republike Srpske. U skladu sa zakonom, od januara naredne godine slijedi nam redovno godišnje usklađivanje penzija za sve korisnike prava. Procenat usklađivanja zavisi od procenta rasta prosječne plate i prosječne inflacije u tekućoj godini. Obračun se vrši na bazi zbira polovine ovih procenata i prema podacima Republičkog zavoda za statistiku u prvih devet mjeseci redovno godišnje usklađivanje bi bilo oko 5,5 odsto. Ostaje nam da vidimo da li će se ovi ulazni pokazatelji mijenjati u poslednjem kvartalu. Tačan procenat redovnog godišnjeg usklađivanja biće poznat odmah poslije 20. januara kada budu objavljeni zvanični i konačni pokazatelji od strane Republičkog zavoda za statistiku.
Podsjetiću da smo u poslednjih 11 godina imali ukupno 21 usklađivanje, osam redovnih i 13 vanrednih, od čega su četiri bila kombinovana. Nominalno, penzije su u ovom periodu rasle za 67,23 odsto (zbir procenata svih povećanja), a stvarno ili efektivno povećanje penzija je 91,69 odsto. Sa redovnim godišnjim usklađivanjem od januara naredne godine za oko 5,5 odsto, prosječna penzija će rasti preko 100 odsto u poslednjih 12 godina.
Dešavanja u Bijeljini
Izvor: semberija.info
Чланак MILIĆ: Fond PIO RS sve svoje obaveze izvršava i mnogo prije nego što je zakon propisao се појављује прво на Dešavanja u Bijeljini.
[ad_2]
Source link
