[ad_1]
Postoje voćnjaci u kojima neke sorte treba đubriti, a druge nije potrebno. Starije nasade, nisko kalemljene, koji su prešli na svoj korijen najčešće uopšte nije potrebno đubriti sa azotnim đubrivima. Neke su sorte bile rodne u ovoj godini, druge nisu. Postoje voćnjaci u kojima su neki dijelovi preslabi, nema rasta jednogodišnjih mladica u zadovoljavajućoj mjeri, te ih je potrebno pojačano đubriti i dohranjivati.
U nekim voćnjacima stabla su različite bujnosti i od stabla u redu do stabla u redu. Stoga se takav voćnjak ne smije đubriti razbacivanjem iste količine mineralnih gnojiva jednolično po čitavom nasadu. Preslaba stabla uvijek će dobijati manje nego što im je potrebno, a prebujna stabla uvijek više nego što im je potrebno. I u jednom i u drugom slučaju nastavljamo s nepovoljnim uslovima za kvalitetan i količinski uredan prinos. Stoga je od velike važnosti da se đubrenje obavlja rukom tako da svako stablo dobije sebi odgovarajuću količinu mineralnih đubriva. Kad se voćnjak jednom uravnoteži, možemo nastaviti sa razbacivanjem širom ili u trake, traktorskim rasipačem, zavisno o redu sorte, rodnosti, starosti i bujnosti.
Kod uzimanja uzoraka tla za analizu, potrebno je voditi računa da uzorke uzimamo iz one zone koju prihranjujemo đubrivima. Po desetoj godini od sadnje, korjenov sistem rasprostire se već gotovo po čitavoj površini voćnjaka (3×1 m) iako je najveći dio koncentriran uz pasicu (M9). Ne možemo uzorke za analizu uzimati sa prosjeka čitave površine, ako prihranjujemo rukom samo pod redovima stabala.
Na teškim ilovastim tlima, za rast korijena ponekad nedostaje kiseonik. Ne zaboravimo da su za rast korijena potrebne tri stvari: hrana, voda i kisik. Stoga je poželjno nakon đubrenja obaviti podrivanje do 20-30 cm sredine redova kako bi se uz mineralna gnojiva za rast korijena doveo i kiseonik. Vlage u jesen najčešće ionako ima dovoljno. Ovim postupkom donekle otjeramo i voluharice iz nasada
Dešavanja u Bijeljini
Izvor: agroportal.hr
[ad_2]
Source link
