[ad_1]
MILAN MILIČEVIĆ, PREDSJEDNIK SDS- Samostalnost Republike Srpske je hipotetička bajkovita priča koja se ne može desiti
Dodik, navodno braneći RS, stvara paranoidnu situaciju koju vrlo uspješno koristi da šalje poruke da kao ako nema njega – nema Republike, ako nema njega – neće biti penzija, plata… ničega. A ja sam protivnik žestoke priče. Borim se na svaki mogući način svih ovih godina da razbijemo tu vrstu zablude među ljudima, jer su ljudi često skloni da povjeruju u takve stvari. A na Balkanu imamo i sindrom da ljudi vole autokrate i diktatore, a ne vide svoje uloge.
Predsjednik Srpske demokratske stranke Milan Miličević je i načelnik opštine Teslić. Otvoreno priznaje kako je svaka najava Milorada Dodika o otcjepljenju, razdruživanju, referendumu izazvana samo ličnim potrebama. U najnovije vrijeme da Dodik vrati rejting koji je narušen optužnicom, sankcijama. Da Dodik sve radi kako bi odbrani sebe, svoje iintererse, porodične firme, predstavio sebe kao sinonim RS.
INTERVIEW: Milorad Dodik opet najavljuje samostalnost i nezavisnost Republike Srpske i najavljuje da će 15 zemalja to odmah priznati – kako vi to razumijete?
MILIČEVIĆ: Iskreno – ne pratim ono što Dodik govori. I ne volim da pričam o tome, jer je to velika predstava za javnost koju on sa svojim timom ili iz svoje glave priprema da bi bio zapažen i postigao lične ciljeve, ali nekada moram. Ne vjerujem da danas u Republici Srpskoj ima mnogo ljudi koji to ozbiljno shvataju. Jer je do sada bezbroj puta bilo najava otcjepljenja, razdruživanja, referenduma. I nikada se nije desilo, nego je služilo za jednokratku upotrebu. Obično pred izbore ili kada on nije u fokusu interesovanja ili kada pokušava da se nametne kao sagovornik/pregovarač prema međunarodnoj zajednici ili nekom drugom. Taj neko se uplaši i počne ga tretirati kao pregovarača što on vrlo vješto iskoristi za svoje lične potrebe. U ovom slučaju je lična potreba povratiti rejting koji definitivno opada zbog svih zbivanja koji se dešavaju nakon posljednjih opštih izbor, koji su završni u njegovu korist na vrlo sumnjiv način. Rejting je pao s pričom o optužnici, sankcijama i tako dalje, pa on na ovaj način brani sebe, svoje interesne sfere, svoje porodične firme. I to je neki put kojim on ide da bi se predstavio kao sinonim Republike Srpske. Dakle, standardno stara priča: država – to sam ja! On, navodno braneći RS, stvara paranoidnu situaciju koju vrlo uspješno koristi da šalje poruke da kao ako nema njega – nema Republike, ako nema njega – neće biti penzija, plata… ničega. A ja sam protivnik žestoke priče. Borim se na svaki mogući način svih ovih godina da razbijemo tu vrstu zablude među ljudima, jer su ljudi često skloni da povjeruju u takve stvari. A na Balkanu imamo i sindrom da ljudi vole autokrate i diktatore, a ne vide svoje uloge. U takvom ambijentu ja ulogu SDS-a vidim u razbijanju tog tabua, kreiranju alternativnih rješenje, promocije novih ljudi koji su spremni da vode odgovornu nacionalnu politiku. Jer je bez toga ovo samo pozorišna predstava.
Dejton je jasan i to treba prihvatiti
INTERVIEW: Dodik je nedavno rekao i da je za Hrvatsku, odnosno Hrvate najbolje da u BiH bude osnovana HZHB. To liči na definitivni raspad BiH, a Hrvatskoj predlaže nešto za šta su bili tuženi pred haškim Tribunalom.
MILIČEVIĆ: Ma on je, umjesto da se bavi svojim poslom, a to očito ne zna, doveo RS na rub ekonomske i demografske katastrofe. I bavi se drugim problemima i tuđim stvarima da bi bio u fokusu javnosti. Bolje bi bilo da se i on i svi mi kao političari bavimo svojim osnovnim zanimanjem – a to je stvoriti uslove za život ljudi u RS i BiH. Jer ljudi žive jako teško, nezadovoljni su. Ali on bi da se bavi nečim drugim i stvara famu. Sad je to priča o Hrvatskoj koja će biti tema sedam dana, pa će doći neka nova senzacionalistička priča iz njegovih usta.
INTERVIEW: Kako vidite situaciju u BiH u cjelini, gdje smo, kuda idemo? Kao čekamo EU, a pričamo o ratu ili iščekujemo novu krizu, zakon o državnoj imovini… Sada je RS i zvanično prozvana kao kočničar BiH na putu ka EU,
MILIČEVIĆ: Nama je istorijski zacrtano gdje treba da idemo i tu se pozivam na novije vrijeme, a to je postratni period i Dejtonski mirovni sporazum u koji se svi zaklinju iako o njemu pričaju i oni koji ga nisu pročitali. Okvir koji je definisao Ddejtonski mirovni sporazum je dva entiteta i tri konstitutivna naroda. I to je sasvim dovoljan okvir za prosperitet, razvoj BiH i svakog čovjeka koji ovdje živi. Drugo je to što sada neodgovorne nacionalne politike zloupotrebljavaju situaciju u kojoj smo i stvaraju ambijent ugroženosti svakog od ova tri naroda pojedinačno da bi na tome gradili svoju političku karijeru. Toga smo se nagledali na sve tri strane. Sada imamo situaciju da se dio političara u BiH zaklinje i u Dejton i u ulazak u EU. I neki to rade iskreno. A neki sasvim neiskreno i čine sve da mi ne idemo ka EU, jer im to ne odgovara jer gube lične privilegije. Dakle, okvir je jasan i treba ga prihvatiti kao takav jer je dovoljan za sva tri naroda u BiH. I to je ono na čemu treba da rade političari. Mi znamo da nije urađeno mnogo, nešto jeste, ali daleko manje od onog što smo mogli i trebali da uradimo preko naših izabranih predstavnika. A sada se kao uzdamo u globalnu političku svjetsku i evropsku scenu ne bi li nam progledala kroz prste zbog ovih kriza u svijetu, od Ukrajine do Izraela i Palestine, pa da zbog toga imamo neke popuste. Neodgovorni političari svih ovih decenija su stvorili situaciju da mi nismo ni blizu ulaska u EU, ni blizu predpristupnim fondovima, ni blizu razvoju, a mogli smo biti. Odgovorna nacionalna politika se očito ne vodi sa sve tri strane ni danas kao ni prije deset godina.
Za ljubav je potrebno najmanje troje
INTERVIEW: Kažete da je Dejtonski sporazum zadovoljavajući okvir iako posljednjih 30 godina zemlja ne ide naprijed dovoljnom brzinom, građani su nezadovoljni. A s druge strane istorija BiH govori da može i drugačije, a imamo i presude Evropskog suda za ljudska prava. Da li to što kažete znači da nema budućnosti BiH mimo Dejtona, da ne vjerujete u promjene i da je dvoentitetsko uređenje za tri naroda zadnja tačka za BiH?
MILIČEVIĆ: To je početna osnova koja je dala priliku da se završi rat, što je velika stvar bila u tom momentu. Mnoge mlađe generacije ne znaju da je to bilo jako važno, jer ne postoji ništa strašnije i gore od ratnih sukoba. I sada je to osnov da idemo dalje. Naravno da ništa nije zapečaćeno, da se ne može prilagođavati novijem vremenu. Ali je dovoljno kao okvir i osnov. Postoje institucije i jednog i drugog entiteta, postoje zajedničke institucije i razumni ljudi uvijek mogu da se dogovaraju. Ali nerazumni mogu ssamo da se svađaju. Dakle za ljubav je potrebno najmanje troje.
INTERVIEW: Šta vi vidite danas kao najveći problem u BiH – nacionalizam, korupciju…. Šta je razlog da nemamo brže dogovore oko onog što je u zajedničkom interesu, u interesu građana?
MILIČEVIĆ: Uvijek se vraćam na neodgovornu nacioanalnu politiku i one koji je vode. Odgovorna nacionalna politika prevaziđe sve probleme. I sve što ste nabrojali jesu problemi koji su nas doveli do toga da imamo katastrofalnu i ekonomsku i demokratsku sliku u cijeloj BiH. A to su dale politike, nije to došlo slučajno. I nacionalizam i neodgovorna nacionalna politika i korupcija i kriminal i uvezanost kriminala i vlast,i dakle sve po malo. I onda smo došli gdje smo došli. Ako sada mislimo, a vidim da često ta teza postolji, da su svi isti i ako mislimo da će nas isti oni koji su nas doveli na rub propasti izvlačiti iz ponora – to je neodgovorno i neozbiljno. Naša šansa su uvijek izbori, ali izbori koji se mogu provesti koliko-toliko dekomokratski. Po ovom Izbornom zakonu koji širom otvara vrata za izbornu i postizbornu korupciju i na bazi te korupcije dobijemo korumpiranu vlast nije osnov za ulazak u demokratski proces izbora novih ljudi. S ovim izbornim zakonom to je skoro nemoguće.
Štetna politika SNSD-a i satelita
INTERVIEW: Pitaću vas kasnije o izbornom zakonu, ali kada govorite o odgovornoj i neodgovornoj nacionalnoj politici – gdje je tu SDS? Imate konstruktivne istupe u javnosti, argumentovane kritike, ali kada Milorad Dodik pozove na svesrpsko jedinstvo povodom neke krizne situacije vi odete na te sastanke ili glasate u Narodnoj Skupštini Republik Srpske isto kao većina. To djeluje zbunjujuće.
MILIČEVIĆ: Samo je bio jedan takav sastanaka na koji smo mi otišli, samo SDS od svih opozicionih lidera. Tema je bila državna imovina i trebalo je da bude potpisana zajednička izjava na tu temu. Kao predsjednik SDS-a sam otišao tamo uz jednoglasnu odluku Predsjedništva stranke. Mislim da je tada opozicija napravila veliku grešku jer nismo otišli svi zajedno. Bio sam sam, rekao da tu izjavu neću potpisati jer je neozbiljna i neostvariva iz mnogo razloga. Ali je drugačije kada ste jedan protiv svih, a drugačije kada vas je četiri protiv ostalih. Treba ići na takve sastanke. To ne znači podršku onom što vlast želi da postigne, ali daje vam priliku da se kritički osvrnete i kažete u lice i njima i medijima svoj stav. A stav SDS-a je odgovorna nacionalna politika po svim pitanjima vezanim za RS. Ne samoreklamerska politika koja diže nacionalne tenzije i veliča samo velikog vođu, nego odgovorna politika. Dakle, bio je samo jedan takav sastanak, ali je bilo više sjednica Narodne skupštine Republike Srpske na temu nacionalnog interesa i dva puta smo podržali interes. I ponovo bismo to uradili. Ali nijie po defaultu da ćemo to uraditi svaki put, nego svaki put ozbiljno procjenjujemo pitanje i razmatramo da li je to zaista zaštita vitalnog nacionalnog interesa. Nema nikakve podrške i zajedničkog nastupa sa SNSD-om jer smo mi dva različita svijeta. SNSD i njegovi politički sateliti vode neodgovornu nacionalnu politiku koja šteti RS.
INTERVIEW: A šta bi bila odgovorna nacionalna politika recimo u slučaju izmjena Krivičnog zakonika ili Zakona o nevladinim organizacijama?
MILIČEVIĆ: Odogovrna nacionalna politika je ne podržati te zakone i ne dozvoliti da uopšte postoje u datoj formi. I SDS je tu glasao protiv oba zakona jer oni ugrožavaju osnovna ljudska prava. Nije to pitanje jedne, druge ili treće nacije, nego osnovnih ljudskih prava i stvaranja autokratskog režima, diktatorskog, koji hoće da vlada ljudima i njihovim postupcima, mislima i svemu ostalom što diktatori vole. Mi smo jasno bili protiv oba zakona, ali nažalost oni su tu gdje jesu.
INTERVIEW: Šta će biti odgovorna nacionalna politika kada dođe na red državna imovina. Već sada postoje različite opcije, radna grupa pri OHR-u i u javnosti postoji strah da ćemo imati novu veliku teško rješivu krizu kada se taj zakon nađe u proceduri?
MILIČEVIĆ: I to je pitanje koje je važno, ali je rješivo. Odnosno nije rješivo ako smo tvrdoglavi tako da svako ide u svom pravcu. Mislim da se oko tog pitanja miješaju dva pojma – opšta dobra u javnoj upotrebi i dobra i imovina koja je nastala odvajanjem BiH od prethodne države. Koliko ja vidim, nisam pravnik, ali sam morao da se bavim tim pitanjem konsultujući pravnike, ta dva pojma se postavljaju kao sinonimi, a ne mogu to biti. Iz ugla načelnika jedne lokalne zajednice tvrdim da je najbolje i najpametnije da prirodnim resursima i bogatstvima koja imaju sve lokalne zajednice – šume, vode, rude – budu vlasništvo lokalne zajednice koja bi samostalno i upravljala njima. To sada, nažalost, nije slučaj, nego lokalne zajednice samo dobiju informaciju šta se dešava s imovinom na području kojim upravljaju i za koje su odgovorni. Evo ja sam sada dobio dopis da je ministarstvo u Vladi RS dalo koncesiju na nekakav rudnik krečnjaka u mojoj opštini. Samo vas obavijeste, a to je van pameti jer se to nalazi na teritoriji lokalne zajednice koja bi od toga trebala da ima najveću korist, a i jedina bi sigurno domaćinski upravljala svojim resursima. Dakle, rješenje postoji, ali ako je sve zajednička imovina, pa ćemo mi iz lokalnih zajednica za naše prirodno bogatstvo, dobro koje se nalazi u našoj opštini moliti nekoga odozgo da eksploatišemo svoju imovinu. To prouzrokuje oprez kod ljudi, strah da će taj neko odozgo zloupotrebljavati vaše prirodne resurse jer se to radi i sada. I zato kažem da postoje dobra u opštoj i javnoj upotrebi i ono što koristi za funkcionisanje institucija vlasti i za potrebe lokalnih zajednica.
Neko je smislio da otpiše dugove
INTERVIEW: Kad smo kod imovine – ukupni javni dug RS-a je veći od 6,5 milijardi KM, zdravstvo je u dugovima i ti brojevi možda nisu veliki, ali u odnosu na BDP i budžet jesu, a javna preduzeća koja bi trebala biti uspješna bilježe gubitke – šta to znači za RS?
MILIČEVIĆ: Ogromni su dugovi javnih ustanova i preduzeća za poreze i doprinose i po drugim osnovama i tako je u cijeloj BiH, ne samo u RS, ali sada pričamo o RS. Ogromni su i dugovi podobnih privatnih preduzeća i pri tom mislim onih čiji su vlasnici bliski vlasti. Sada jedan značajan broj zdravstvenih ustanova, znači javnih zdravstvenih ustanova ima dug za porez i doprinose iz prethodnog perioda oko 200 miliona KM. Tako da smo u jednom momentu imali situaciju da zdravstveni radnici nemaju zdravstveno osiguranje što je apsurd. Da bi to riješili prvo bi trebalo krenuti od pitanja kako smo došli do toga, ko je to dozvolio jer u jednom privatnom preduzeću koje je potpuno nezavisno i nije blisko vlasti nije moguće da se tako nešto dogodi, ne može se desiti da mjesec dana ne plate poreze i doprinose, a isplate lične dohotke. Odmah su sankcionisani i tako treba da bude. Ali ovdje se očigledno više decenija gleda kroz prste podobnim. I došli smo u situaciju u kojoj neko ima ideju, tako bar čujem, da se ti dugovi otpišu kao da se ništa nije dogodilo i da kao krenemo od nule, u šta ja jednostavno ne mogu da vjerujem. Odgovornost je osnovna stvar o kojoj trebamo pričati, odgovornost onih koji su to dozvolili, a to su institucije i kontrolni organi vlasti – inspekcije, nadležna ministarstva i sudovi. Mi moramo uspostaviti sistem odgovornosti koji ovdje ne postoji jer su ga uništili podobni.
INTERVIEW: Kako natjerati inspekcije, pravosuđe i poresku upravu da rade svoj posao?
MILIČEVIĆ: Da biste to napravili sistemski, na nivou Republike Srpske ili države Bosne i Hercegovine, morate imati poluge vlasti i moći koje u ovom momentu SDS nema jer je opozicija. Ali lokalna zajednica u kojoj sam ja načelnik i zadužen za ta pitanja nema ni jednu javnu ustanovu i ni jedno preduzeće koje posluje negativno i koje ima poreske dugove. To je lični mikroprimjer. Ali ako bi se svaka lokalna zajednica time pozabavila onda bi to moglo biti rješenje. No, opet govorim o odgovornoj politici i odgovornom obnašanju vlasti. Da bismo to radili moramo napraviti pomak na način da promijenimo vlast u RS-u.
Egzotična ostrva i offshore kompanije
INTERVIEW: U kontekstu dugova i lošeg stanja u javnom sektoru recimo da vlast RS zaista proglasi samostalnost – kako bi taj novi pravni subjekt funkcionisao sa ovakvom ekonomskom situacijom?
MILIČEVIĆ: Ne volim hipotetičke priče, a to je upravo hipotetička bajkovita priča koja se ne može desiti i ne razmišljam o tome. To sam rekao i na sastanku u Palati Predsjednika početkom godine koji je bio vezan za državnu imovinu. Ali recimo teoretski da to može da bude istorijski politički cilj Srba u RS, potrebne je da se ostvare međunarodne okolnosti potrebne da RS bude samostalna država, a to bi značilo u svijetu postoji podrška ozbiljnih međunarodnih faktora, jer se nigdje u svjetu nešto slično nije dogodilo tamo gdje nije bilo podrške ozbiljnih međunarodnih faktora – SAD-a, Rusije, Kine i još nekih, a takva podrška danas ne postoji. I to bi sada bila najobičnija avantura, ali ta međunarodna podrška je istorijski proces i može biti politički cilj na kome može da se radi.
INTERVIEW: Milorad Dodik kaže da bi 15 zemalja odmah dalo podršku.
MILIČEVIĆ: To mogu biti neka egzotična ostrva gdje se nalaze offshore kompanije podobnih koji tamo drže milione, a to suštinski ne znači ništa.
INTERVIEW: I da s vratmo na izbore – koliko pratite sudske procese i tužilačke istrage koje se odnose na izborne prevare iz oktobra godine. Šta znate o tome u kojoj su fazi, kako komentarišete sporost pravosuđa?
MILIČEVIĆ: Ono što se dogodilo neposredno nakon izbora jesteda su i Centralna izborna izborna komisija BiH i čak neki relevatni međunarodni faktori pozdravili rezultate, čestitali onima koji su pobijedili, kasnije su ti isti faktori čestitali i brzo formiranje Savjeta ministara i svega što su učinili zajednički organi vlasti u BiH. I u tom momentu je za mene ta priča završena zato što evo i mi već dvije godine funkcionišemo i radimo sa svim krizama u kojima jesmo. Dakle, mislim da na tim sudskim sporovima i ne radi i da se ništa neće dogoditi. Na stranu to što postoji sumnje da je bilo niz malverzacija, kupovine glasova, da nikada nisu ni zvanično dati podaci o rezultatima ponovnog prebrojavanja glasova u RS. Sve to je priča koja je iza nas. Ne mislim da treba mnogo da se trošimo na nju, ali treba jako da se angažujemo i da se trošimo na izmjenama izbornog zakona da se tako nešto ne bi ponovo dogodilo.
Ne interesuju me političke ucjene
INTERVIEW: Da li je to moguće ako imamo ultimativni zahtjev HDZ BiH za legitimno predstavljanje Hrvata?
MILIČEVIĆ: Vrlo teško. Do sada se pokazalo i nemoguće zbog sistema i načina glasanja u Parlamentu BiH. Ali mene kao predsjednika SDS-a i veliki broj ljudi s kojima razgovaram ne interesuju i ne treba da interesuju političke ucjene koje sigurno postoje, nego samo ključne izmjene koje se odnose na tehniku izbora, tehničke stvari vezane za kontrolu procesa od kandidovanja do završetka izbornog procesa i prebrojavanje glasova. To su tehničke izmjene koje se odnose na transparentnost izbora – tehnološka rješenja, ali i dvokružni sistem, kontrola ovih stotina nezavisnih kandidata i fiktivnih političkih partija i trgovine mjestima u biračkim odborima i tako dalje. To su stvari za koje ne treba mnogo razmišljanja. Rješenja već postoje u razvijenim demokratskim društvima. Treba ih samo prepisati i prilagoditi našim uslovima. A ove političke ucjene koje postoje od jedne ili druge strane apsolutno ne trebaju biti dio ove priče.
INTERVIEW: I ranije je bilo sličnih pokušaja, ali nisu uspjeli.
MILIČEVIĆ: U tom slučaju moramo biti smpremni da će i lokalni izbori biti provedeni po starom Izbornom zakonu i opet ćemo imati isti problem – političku korupciju na bazi koje dobijemo korumpiranu vlast na svim nivoima.
Cilj je promjena korumpirane vlasti u RS
INTERVIEW: Šta je najveća prepreka da opozicija u RS-u nastupi objedinjeno na izborima 2026. godine jer pretpostavljam da o nekom osmišljenom nastupu već sada treba početi razgovarati.
MILIČEVIĆ: Pojedinačne lične sujete i kompleksi nekih aktera, lične frustracije, a to se može prevazići samo razgovorom i sjedanjem za zajednički sto. Kao predsjednik stranke sam sebi uzeo zadatak i spreman sam da budem medijator u tome i osovina okupljanja. I mogu slobodno reći da sam ja jedini opozicioni lider u RS koji razgovara sa svima. Nisam ni s kim u lošim odnosima i imam dobru saradnju sa svima, ali oni međusobno imaju neke naizgled nepremostive prepreke. No ja mislim da se to sve može prevazići, jer je to uslov svih uslova – da svi progutamo po koju žabu i da onda nastavimo zajedno. Jer nam je cilj isti – promjena korumpirane vlasti u RS. Ako to ne budemo uspjeli i ako vidim da je to uzaludno trošenje energije, povući ću se iz te priče i baviti samo SDS-om.
INTERVIEW: I na kraju – možete li kao načelnik jedne opštine u RS komentarisati nedavni istup Lazara Prodanovića iz SNSD-a, načelnika opštine Bratunac, koji je otvoreno rekao: Nema gore partije od SNSD-a, kćerka me se stidi što sam njihov član.
MILIČEVIĆ: Gospodin Lazar Prodanović je tim istupom, kao i ranijim istupima, pokazao da je jedan vrlo racionalan i umjeren političar, bez obzira što pripada SNSD-u čiju politiku ja apsolutno osuđujem. Nije to neka nagla promjena u njegovom ponašanju, on je takav tip, a i samo je rekao ono što muči 90 posto načelnika u BiH. Sada se samo postavlja pitanje kako se on usudio da to uradi, otkud mu hrabrost jer tamo vladaju malo drugačiji odnosi nego u demokratskim partijama kakva je SDS. Nadam se da iza ovog stoji nešto mnogo veće i ozbiljnije i da je to uvod u nekakave rascjepe unutar SNSD-a.
Razgovarala: Rubina ČENGIĆ
Dešavanja u Bijeljini
Izvor: interview.ba
Чланак MILIČEVIĆ: Dejton je jasan i to treba prihvatiti се појављује прво на Dešavanja u Bijeljini.
[ad_2]
Source link
