AGRO SAVJET: Korak po korak do kvalitenog rasada ranog kupusa

Kvalitetan rasad ranog kupusa je osnova uspješne proizvodnje. Primjenom svih neophodnih mjera može se ostvariti visok i stabilan prinos dobrog kvaliteta

Za proizvodnju ranog kupusa, rasad se proizvodi u toplim lejama. Sjetva u tople leje se najčešće obavlja krajem januara ili početkom februara, odnosno pravilo je oko 40 dana prije rasađivanja na otvoreno polje. Ukoliko se planira pikiranje rasada onda se sjetva obavlja najčešće u drugoj polovini februara, navodi Zoran Lazarov, savjetodavac PSSS.

Lazarov ističe da je za proizvodnju kvalitetnog rasada ranog kupusa neophodna posvećenost i pažnja u samom poslu kao i poštovanje i redosled određenih koraka tokom procesa proizvodnje.

Korak po korak do kvalitenog rasada ranog kupusa

Izbor sjemena

Prije same sjetve neophodno je izabrati visokokvalitetno i zdravstveno bezbijedno sjeme. Takođe je veoma bitno da izabrano sjeme odgovara po svojim osobinama podneblju u kojem će se uzgajati i vremenu uzgoja (rana, srednja ili kasna proizvodnja).

Priprema leja

Leje za sjetvu moraju biti dobro pripremljene, a to podrazumijeva da zemljište od kojeg se prave leje bude bogato hranljivim sastojcima, mrvičaste strukture sa dobrim vodnim i vazdušnim režimom (dobro drenirano). Takođe je značajan i položaj samih leja i gotovo uvijek ih treba postavljati na osunčanim i dobro prosvjetljenim stranama, koje su uvijek zaštićene od hladnih vjetrova.

Supstrat

Za proizvodnju dobrog rasada potrebno je koristiti kvalitetan supstrat koji sadrži potrebne hranljive materije. Danas postoji u prodaji čitava paleta različitih supstrata koji se koriste u tu svrhu. Takođe je moguće napraviti i sopstveni supstrat, koji najčešče predstavlja mješavinu komposta (40–50%), treseta (10-20%), baštenske zemlje ili zemlje sa ledina (20–30%), pijeska (20–25%) i kombinovanog mineralnog đubriva NPK 15:15:15 (2–3%). Prilikom pripreme treba voditi računa da šmješa bude dobro izmiješana, prosijana od grubljih struktuta i dezinfikovana (najčešće hemijska dezinfekcija).

Sjetva sjemena

Sjetvu semena u leje treba obaviti na odgovarajućoj dubini u prosjeku (oko 0,5 cm). Sjeme se sije u plitke brazdice, koje se nakon sjetve sjemena blago pokrivaju zemljom i zalivaju. Dubina sjetve je veoma bitna kako bi sjeme u što kraćem roku i u što većem procentu niklo. Prije svega treba poštovati upustvo svakog proizvođača koje postoji na samom pakovanju od sjemena.

Osvjetljenje

Prilikom proizvodnje rasada neophodno je obezbijediti dovoljno svjetlosti, prije svega prirodne ako ima potrebe ugraditi u prostor za proizvodnju rasada i izvore vještačke svjetlosti. Svjetlost ima značajnu ulogu za normaln rast i razvoj biljaka.

Temperatura

Temperaturu treba uvijek održavati u rasponu od oko 18–22°C da bi biljke imale optimalne uslove za rast i razvoj. Ako se potrebna temperatura ne može obezbijediti prirodnim putem, neophodno je instalirati i dodatne izvore toplote (razne grijalice).

Vlažnost vazduha

Ima značajnu ulogu za normalan rast i razvoj biljaka (rasada). Optimalna vlažnost vazduha se kreće u intervalu od oko 70–75%. Leje koje se koriste za proizvodnju rasad, treba da budu urađene tako da se potrebna vlaga tokom perioda proizvodnje rasada ne gubi.

Đubrenje

Predstavlja neizostavnu mjeru za proizvodnju kvalitetnog rasada. Nakon kljijanja i nicanja rasada, a naročito ako primjetimo da rasad nije dovoljno zelen, bujan i čvrst, a ostali uslovi su dobri prihrana predstavlja neizostavanu mjeru. Prihrana se najčešće vrši sa NPK 15:15:15.

Pikiranje (presađivanje rasada)

Vrlo često postoji potreba da se rasad zbog velike gustine presadi u novu pripremljenu leju kako bi imao dovoljno prostora za normalan rast i razvoj, na većem rastojanju (8–12 cm x 8– 12 cm). Pritom treba voditi računa da se presađuju samo zdrave i dobro razvijene biljke (najmanje prva dva lista). Nakon rasađivanja obavezno zalivanje biljaka mlakom vodom, i zasjenjivanje u trajanju 1–2 dana, zbog što manjeg gubitka vlage.

Kalenje rasada

Prije nego rasad presadimo na otvoreno polje neophodno je njegovo kaljenje. Kaljenje podrazumijeva da tokom 7–14 dana, rasad izlažemo špoljašnjem uticaju samo toko dana, a nakon toga još nedelju izlažemo i tokom dana i noći, a sve u cilju njegovog prilagođavanja spoljašnim uslovima.

Rasađivanje (sadnja)

Na samom kraju u postupku proizvodnje rasada dolazi sadnja na otvorenom polju. Postupak sadnje je gotovo indentičan postupku presađivanja (pikiranja). Rasad se sadi na istu onu dubinu, na kojoj je bio u leji tokom proizvodnje. Danas osim ručne postoji i mašinska sadnja rasada na otvoreno polje. Sadi se isključivo zdrav i dobro razvijen rasad sa (5–6 listova). Zemljište u koje se vrši sadnja rasada kupusa treba da bude dobro pripremljeno, rastresito i umjereno vlažno.

Kvalitetan sadni materijal ne znači istovremeno visok i stabilan prinos dobrog kvaliteta ako se i nakon sadnje ne nastavi sa pravilnom i pravovremenom njegom posađenog rasada i primjenom svih neophodnih mjera da bi se došlo do željenog rezultata, zaključuje savjetodavac Lazarov.

Dešavanja u Bijeljini
Izvor: poljosfera.rs

Related